Povratak na naslovnicu PP-Žumberak


BUDINJAK

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s tek desetak stanovnika i iznimno bogatom prošlošću. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana.


Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.– 6. st. prije Krista), zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.– 2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz kojeg je najbolje prošetati slijedeći "Stazu kneževa".
Na jednom od brežuljaka, koji okružuju mjesto, početkom 19. stoljeća sagrađena je rimokatolička kapela sv. Petronile. Jednostavna građevina sa zvonikom na preslicu širom je Žumberka postala poznata zbog prekrasnog vidika.
U Budinjaku se nalazi i posjetiteljski centar Javne ustanove – Eko-centar Budinjak.

  • Čišćenje lokve
  • Čišćenje lokve
  • Čišćenje lokve
  • Stup s nadmorskom visinom
  • Kaciga
  • Izložba
  • Vodenjak
  • Sv. Petka

JEDINSTVENA CRKVA U HRVATSKOJ

U vrijeme dok se razmišljalo o gradnji kapele sv. Petronile, na brežuljku iznad Budinjaka stajala je starija i već trošna grkokatolička crkva koja je ubrzo srušena. Bila je posvećena sv. Petki, a od nje su danas ostali sačuvani samo temelji – nažalost, jer je arheološkim istraživanjima utvrđeno da je imala rijedak oblik četverolista kakav u Hrvatskoj nije imala ni jedna druga crkva, a u Europi tek nekoliko njih.



SVADBA U LOKVI

Nekada iznimno važne za život žumberačkih sela, lokve danas sve više zarastaju jer je sve manje stanovnika koji bi brinuli o njima. Šteta je neprocjenjiva jer u žumberačkim lokvama i uz njih živi mnoštvo zanimljivih bića. Jedno od takvih je i mužjak vodenjaka, koji se za parenje i izvedbu "svadbenog plesa" priprema "dušom i tijelom". Živahne boje koje ga tada urese moći ćete zamijetiti ako u proljeće strpljivo stojite uz budinjačku ili neku drugu lokvu i promatrate veseli život u njoj.



KACIGA TIPA BUDINJAK

Budinjački knez, jedan od najbogatijih i najmoćnijih pretpovijesnih stanovnika ovoga područja, živio je u 8. st. prije Krista. U grob je položen s ratničkim znamenjem – kopljem u ruci, kacigom na prsima i ukrasnom opremom za konja. Brončanu kacigu vrlo je složenim tehnološkim postupkom izradio željeznodobni ljevač. Svaki budući nalaz takvoga tipa kacige, bez obzira na kojem mjestu u Europi pronađen, nosit će ime Budinjak.



KAMO DALJE

automobilom ili planinarskom stazom do Mrzlog Polja i Gornje Vasi