U Budinjaku postavljene nastambe za solitarne pčele
U Budinjaku smo 25. veljače 2021. zajedno sa Sekcijom za opnokrilce Udruge studenata biologije BIUS održali radionicu o izradi nastambi za solitarne pčele. Zajedno sa studentima te njihovim mentorom, dr.sc. Sašom Prđunom sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, izradili smo tri različite vrste nastambi za solitarne pčele roda Osmia koje su postavljene u prostor voćnjaka posjetiteljskog centra u Budinjaku.
Nastambe su namijenjene divljim pčelama iz roda Osmia kojima su u narodu nadjenuli brojna imena: samotarke, samice, solitarne, pčele zidarice ili pčele voćnjaka. Naziv samotarke, samice ili solitarne su dobile jer ne žive u košnicama (također se ne roje, nemaju maticu, niti radilice, a ne rade ni med), zidarice zato što gnijezda zatvaraju i pregrađuju blatom, a pčelama voćnjaka jer se u rano proljeće mogu vidjeti na rascvjetalim voćkama.
Gnijezda grade u šupljinama barske trstike Phragmites australis kojom su se nekad pokrivali krovovi kuća ali i u šupljinama starog drveća, pukotinama i otvorima drvenih te zidovima neožbukanih kuća. Promjenom načina života, što se očituje i u načinu gradnje, mjesta pogodnih za gnježđenje sve je manje a time je ugrožen opstanak ovih vrsta.
Zašto nas ugroženost ovih pčela brine i zašto im gradimo nastambe kada imamo medonosne pčele? Zato što su vrste roda Osmia manje osjetljive na vremenske prilike i puno efikasniji oprašivači. Samotarke lete već pri temperaturi od 8-10°C kada medonosna pčela još nije aktivna. To je važno zbog oprašivanja ranocvatućih vrsta voća, ali i drugih vrsta kao npr. kruške. Za krušku su samotarke još važne jer im ne smeta miris njezinog cvijeta kojeg medonosne pčele ne vole, te se za oprašivanje kruške moraju dresirati. Što se učinkovitosti pri oprašivanju tiče, jedna ženka solitarne pčele Osmia bicornis usporediva je sa 120 sakupljačica medonosne pčele.
Prisutnost ovih pčela u voćnjaku ne treba zabrinjavati posjetitelje jer su ove vrste miroljubive. Sve da i ubodu, žalac im je gladak (za razliku od medonosne pčele) te ga pri eventualnom ubodu izvlače van. Stoga nisu zabilježeni slučajevi alergijskih reakcija na ubod solitarnih pčela.