Oprez – strane vrste! Samo zajedno možemo spriječiti unos novih stranih vrsta.

Oprez – strane vrste! Samo zajedno možemo spriječiti unos novih stranih vrsta

• Invazivne strane vrste biljaka i životinja ugrožavaju bioraznolikost, a štete koje uzrokuju u zemljama Europske unije iznose preko 12 milijardi € godišnje.
• Poduzimanjem specifičnih aktivnosti, javnost i tvrtke mogu pridonijeti sprječavanju širenja invazivnih stranih vrsta.

Nova kampanja podizanja svijesti javnosti na razini Europe poziva sve na sprječavanje širenja invazivnih stranih vrsta. Kako bi se ključne poruke prenijele javnosti napravljen je niz materijala uključujući postere, animacije i grafike za društvene mreže kroz projekt „Invazivne strane vrste: Poboljšanje razumijevanja i komunikacije“ koji je financirala Europska komisija. Projekt su vodili Centar za ekologiju i hidrologiju Ujedinjenog Kraljevstva (Centre for Ecology & Hydrology – UKCEH) i Atlantsko tehničko sveučilište iz Irske (Atlantic Technical University), a u projekt su bile uključene i vladine agencije, trgovinske organizacije, nevladine organizacije i istraživačke institucije diljem Europe, uključujući i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Broj stranih (ili alohtonih) vrsta, koje ljudi namjerno ili nenamjerno prenose iz njihovog prirodnog područja rasprostranjenosti u druge dijelove svijeta, globalno se povećava. Mali dio tih stranih vrsta uzrokuje probleme – tzv. invazivne strane vrste. Invazivne strane vrste biljaka i životinja jedan su od glavnih uzroka smanjenja bioraznolikosti jer istiskuju zavičajne vrste s njihovih staništa, ili su predatori na zavičajnim vrstama i/ili prenose uzročnike bolesti. Također one mogu napraviti značajne štete na usjevima i infrastrukturi, ali i ugroziti zdravlje ljudi.
Na razini Europske unije trenutno je na popisu više od 80 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji (tzv. Unijin popis), a na koje se primjenjuju ograničenja njihovog uvoza, prijevoza, prodaje i kupnje prema Uredbi o invazivnim stranim vrstama (EU 1143/2014).
Nova kampanja poziva javnost i tvrtke da budu oprezni s korištenjem stranih vrsta, da osvijeste koju opasnost invazivne strane vrste predstavljaju za prirodu, gospodarstvo i/ili zdravlje ljudi i poduzmu odgovarajuće, specifične aktivnosti koje će spriječiti širenje i uspostavljanje populacija invazivnih stranih vrsta.

Što mogu učiniti vlasnici akvarija i vrtnih jezeraca?
Prijetnje: Invazivne strane vrste koje pobjegnu ili budu puštene iz vrtnih jezerca i akvarija mogu završiti u rijekama, jezerima i morima gdje se često brzo razmnožavaju. Jedan od primjera je riba sunčanica, koja je agresivna riba s raznolikom prehranom, a njezina prisutnost uzrokuje pad brojnosti populacija zavičajnih vrsta riba, beskralješnjaka i vodozemaca. Drugi primjer je mramorni rak, koji ugrožava zavičajne vrste rakova u Europi kompeticijom za hranu i staništa te prijenosom uzročnika bolesti.
Raznolistni krocanj primjer je invazivne strane vrsta biljaka koja predstavlja veliku prijetnju bioraznolikosti jer brzim i gustim rastom sprječava dotok sunčeve svjetlosti i smanjuje količinu kisika u vodi, što dovodi do uginuća zavičajnih vrsta. S problemom raznolistnog krocnja na žalost već su dobro upoznati i stanovnici doline Neretve u čijim kanalima i vodotocima se ova invazivna strana vrsta široko rasprostranila.
Savjeti:
• Ne puštajte životinje i biljke iz akvarija ili vrtnih jezeraca u prirodu.
• Odgovorno odlažite neželjene biljke i vodu iz akvarija.
• Informirajte se što kupujete – koristite vodene biljke i životinje koje nisu invazivne strane vrste.

Što mogu učiniti ribolovci?
Prijetnje: Invazivne strane vrste vodenih biljaka stvaraju guste podvodne sklopove i tako onemogućuju ribolov, a mogu se širiti ako se otrgne i najmanji komadić biljke. Invazivne strane vrste biljaka koje proizvode mnogo sjemenki i stvaraju guste sastojine u kompeticiji su sa zavičajnim vrstama. Takvi su primjeri žljezdasti nedirak i divovski svinjski korov (koji također u dodiru s kožom može uzrokovati bolne mjehuriće u obliku opekotina).
Invazivne strane vrste školjkaša kao što je Limnoperna fortunei, mogu se na čamcima i ribolovnoj opremi prenijeti na nova područja, a na mjestima na kojima su prisutni istiskuju zavičajne vrste mekušaca. Također, kako žive u velikim populacijama začepljuju cijevi postrojenja za pročišćavanje vode, industrijskih postrojenja i hidroelektrana, što uzrokuje visoke troškove održavanja.
Savjeti:
Provjerite, očistite, osušite!
• Provjerite ima li na ribičkoj opremi, odjeći i čamcu mulja, vodenih životinja ili biljnog materijala.
• Sve temeljito očistite.
• Sušite opremu i odjeću što je duže moguće prije ponovne uporabe jer neke invazivne strane vrste biljaka i životinja mogu preživjeti i više od dva tjedna u vlažnim uvjetima.

Što mogu učiniti vlasnici kućnih ljubimaca?
Prijetnje: Neke životinje koje su unesene kao kućni ljubimci, pobjegle su ili su puštene u prirodu, uključujući mnoge od 50 milijuna kornjača unesenih u Europu. Invazivna strana vrsta crvenouha kornjača prijeti zavičajnim kornjačama jer im zauzima mjesta za sunčanje i gniježđenje, a može prenijeti i bolest salmonelozu na ljude. Pallasove vjeverice već su prisutne u Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Švedskoj, a postoji zabrinutost da bi se ova vrsta mogla proširiti Europom. Poput invazivne strane vrste sive vjeverice, i Pallasove vjeverice ozbiljno ugrožavaju opstanak zavičajne crvene vjeverice kroz kompeticiju za hranu i staništa, a uzrokuju štetu i na stablima guljenjem kore, što ima negativan ekonomski učinak na sektor šumarstva.
Savjeti:
• Informirajte se što kupujete – kupujte kućne ljubimce koji nisu invazivne strane vrste.
• Držite kućne ljubimce u odgovarajućim nastambama kako ne bi prenijeli uzročnike bolesti na druge životinje ili pobjegli u prirodu.
• Ne puštajte svoje ljubimce u prirodu – to nije dobro niti za vašeg ljubimca niti za prirodu.
• Prije kupnje kućnog ljubimca, razmislite možete li se brinuti za njega i što ćete učiniti ako ga više neće moći držati.

Što mogu učiniti vrtlari?
Prijetnje: Biljni materijal invazivnih stranih vrsta, uključujući sjemenke ili dijelove korijena, može se zalijepiti za cipele, gume vozila i opremu te se transportirati u šume i na druga staništa. Bijegom u prirodu neke ukrasne biljke postanu invazivne. Tako je vrsta listopadnog stabla žljezdasti pajasen, nakon što se uzgajala u vrtovima i parkovima, danas postala široko rasprostranjena invazivna strana vrsta diljem Europe. Proizvodi nevjerojatnu količinu plodova i brzo se vegetativno razmnožava čime potiskuje zavičajnu floru sa staništa. Njegov korijenski sustav može oštetiti temelje zgrada te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U Hrvatskoj se u kontroli njegovog širenja od 2020. godine u mediteranskoj regiji Hrvatske provodi projekt LIFE Contra Ailanthus.
Savjeti:
• Razgovarajte sa stručnjacima za vrtlarstvo i odaberite biljke koje nemaju invazivne karakteristike.
• Odgovorno odlažite svoj biljni otpad – budite mudri prilikom odabira biljaka.
• Provjerite svoju odjeću, obuću, gume i opremu – uklonite biljni materijal i zemlju kako ih ne biste prenosili u okolicu.

Što mogu učiniti izletnici i izvođači šumarskih radova?
Prijetnje: Biljni materijal invazivnih stranih vrsta, uključujući sjemenke ili dijelove korijena, može se zalijepiti za cipele, gume vozila i opremu i tako se prenositi u šume i na druga staništa. Invazivne strane biljke u šumama istiskuju zavičajne vrste i šire štetnike i uzročnike bolesti, dok invazivne strane vrste životinja mogu uništiti staništa. Na primjer, penjačica kudzu raste u gustim sklopovima što je čini uspješnijom u kompeticiji za sunčevu svjetlost od zavičajnih vrsta grmlja i drveća. To je štetno i za kukce koji se oslanjaju na zavičajne vrste biljaka kao izvor hrane i skloništa. Penjačica kudzu također ima negativan utjecaj na proizvodnju drvne mase i usjeva.
Invazivne strane vrste mrava, kao što je crveni vatreni mrav, istiskuju zavičajne vrste mrava zahvaljujući velikoj sposobnosti reprodukcije koja mu omogućuje stvaranje gustih kolonija. Agresivni su, a sposobnost uboda omogućuje mu da uhvati plijen, pa čak i odbije veće konkurente kralježnjake od izvora hrane.
Savjeti:
• Provjerite i očistite odjeću, opremu i vozila kako biste spriječili prijenos stranih vrsta.
• Ne odlažite neželjene biljke, zemlju i biljni otpad u šume.

Što mogu učiniti građevinski radnici?
Prijetnje: Strane vrste biljaka, životinja i mikroorganizama koje žive u tlu mogu se prenijeti na odjeći, alatima i vozilima i naseliti se u novom okolišu. Ako su invazivne, one zarastu ili se znatno prošire u svom novom okruženju. To štetno utječe na građevine, ceste, zavičajne vrste i usjeve. Na primjer, invazivna strana vrsta virnjaka s Novog Zelanda Arthurdendyus triangulatus agresivan je predator na gujavicama, a negativno utječe i na produktivnost biljaka te na ptice i sisavce koji se hrane gujavicama.
Invazivne strane biljke kao što je čileanska rabarbara, čiji veliki listovi sprječavaju rast drugih biljaka u njihovoj blizini, začepljuju odvode i potoke, degradiraju poljoprivredna zemljišta i rekreacijska područja te uzrokuju eroziju tla.
Savjeti:
• Uklonite zemlju, biljni materijal i sitne životinje sa svojih čizama, strojeva i kamiona između poslova.
• Provjerite ima li u tlu koje namjeravate prenijeti živih organizama i uklonite ih.

Prihvaćanjem savjeta i odgovornim ponašanjem svatko od nas može doprinijeti smanjenju unosa stranih vrsta u prirodu i tako pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. Također, javnost može prijaviti opažanja invazivnih stranih vrsta životinja i biljaka u prirodi putem mobilne aplikacije „Invazivne vrste u Hrvatskoj“ koja se može besplatno preuzeti putem mrežnih trgovina Google Play i App Store.

Materijalima izrađenim u sklopu projekta možete pristupiti na poveznici: https://easin.jrc.ec.europa.eu/easin/BewareofAliens/AllPlatforms?lang=HR