7. listopada – Dan zaštite Dinarida

7. listopada je Dan zaštite Dinarida. Ustanovljen je 29. svibnja 2019. godine na Generalnoj Skupštini Parkova Dinarida, koja se održala u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina). Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih  planinskih lanaca u  Europi, koji povezuje  osam država  jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Obilježavanjem Dana zaštite Dinarida, ukazuje se na važnost očuvanja prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenost prirodnog bogatstva i kulturno – povijesnih vrijednosti ovog po mnogo čemu posebnog europskog prostora.

 

Osjetljivost i ugroženost šuma i šumskih ekosustava

 

Ove godine želimo posebno ukazati na osjetljivost i ugroženost  šuma i šumskih ekosustava, kako u zaštićenim područjima tako i na čitavom obuhvatu Dinarida, kao i na potrebu ulaganja dodatnih napora na regionalnim i nacionalnim razinama da bi se ovi važni ekosustavi primjereno zaštitili i očuvali.

Dinaridi predstavljaju jednu od šumama najbogatijih regija u Europi. Njihovo se bogatstvo odražava u prostranosti šumskih površina, velikom broju biljnih i životinjskih vrsta te ljepoti krajobraza. Pošumljenost u Dinaridima se kreće od 31% u Srbiji do čak 61,5% u Crnoj Gori i 62% u Sloveniji, što je znatno više od prosjeka u EU (39%).

Očuvanje šuma i drugih kopnenih ekosustava jedan je od 17 globalnih ciljeva UN-a koji čine Globalni program održivog razvoja do 2030. – tzv. Agenda 2030. Također, Akcijski plan za provedbu Zelene Agende za Zapadni Balkan kao jednu od obaveza pretpostavlja razvoj i primjenu Plana za obnovu šumskih krajobraza Zapadnog Balkana do 2023.

 

Važnost šuma

 

Važnost šuma i usluga šumskih ekosustava je svakako mnogostruka. Osim što nam osiguravaju hranu, čistu vodu i građevinski materijal, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, štite zemlju od erozije, staništa su mnogih divljih vrsta biljaka i životinja, a nedvojbena je njihova uloga u podizanju kakvoće našeg življenja.

Međutim, i pored takvog značaja, šume i šumski ekosustavi Dinarida su uslijed postojećih društveno-ekonomskih prilika sve više ugroženi. Temeljni razlog nestanka šuma je neodrživo korištenje, zapravo prekomjerna uporaba njihovih prirodnih resursa. Drvo se eksploatira za ogrjev i drvnu građu, a u velikoj mjeri je još uvijek prisutna ilegalna sječa. Čista sječa, nezavisno od veličine površine na kojoj se obavlja, izaziva nestanak i fragmentaciju prirodnih staništa mnogih divljih vrsta biljaka i životinja. Neplanska i ilegalna sječa šuma dovodi do nepopravljive erozije zemljišta i pojave klizišta, što za daljnju posljedicu ima remećenje podzemnih vodnih tokova i presušivanje izvora.

Također, uslijed sve izraženijih klimatskih promjena u porastu je broj velikih šumskih požara, što dovodi do smanjenja otpornosti šumskih ekosustava te otvara put širenju bolesti i štetnika.

 

 

Upravljanje šumskim ekosustavima u zemljama Dinarskog luka

 

Sve to od nas zahtijeva bolju pripremljenost i učinkovitost te holistički pristup upravljanju šumskim ekosustavima ne samo u zaštićenim područjima već i šire na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou. Zajednički interes zemalja Dinarskog luka je povećanje otpornosti ekosustava zapadnobalkanskih šuma i krajobraza, a to se može postići isključivo zajedničkim naporima kroz poboljšanje regionalne suradnje.

Stoga Parkovi Dinarida kao regionalna organizacija pozivaju sve aktere – nositelje odlučivanja, upravljače zaštićenih područja, šumare, privatne šumoposjednike itd. da ulože dodatne napore na uspostavljanju dugoročne međusektorske suradnje, na razvoju regionalnih i nacionalnih mreža i jačanju kapaciteta s ciljem učinkovitog djelovanja u uvjetima sve izraženijeg pritiska na šumske ekosustave Dinarida. Samo uz pristup temeljen na nacionalnom i međunarodnom znanju i stručnosti, suradnju svih sektora, uključivanje zajednice i ključnih dionika te razvoj zajedničkih politika i strategija  možemo doprinijeti povećanju otpornosti šuma u prostoru Dinarida te njihovom očuvanju i održivom upravljanju.