Početak arheoloških istraživanja Novog grada Žumberačkog
Na jednom od južnih planinskih izdanaka Žumberačke gore, oko 2 kilometra sjeveroistočno od naselja Kupčina Žumberačka nalaze se ostaci Novog grada Žumberačkog. Novi grad Žumberački i obližnja crkva sv. Nikole Biskupa predstavljaju iznimnu srednjovjekovnu kulturno – povijesnu cjelinu.
Prikaz žumberačkog grada i crkve sv. Nikole biskupa na karti iz 1744. godine.
Novi grad Žumberački izgrađen je sredinom 13. stoljeća kao sjedište pograničnog žumberačkog vlastelinstva (Sicherberg) na južnom rubu Njemačkog Carstva. S ciljem zaustavljanja osmanskih napada na područje Kranjske, postupno naseljavanje Uskoka tijekom prve polovice 16. stoljeća rezultiralo je osnivanjem žumberačke uskočke kapetanije sa sjedištem u Novom gradu Žumberačkom. Najstariji sačuvani prikaz potječe iz izvještaja carskog inženjera G. Pieronija iz 1639. godine.
Prikaz žumberačkog grada i crkve sv. Nikole biskupa na veduti carskog inženjera G. Pieronija iz 1639. godine.
Novi grad Žumberački napušten je nakon požara 1793. godine te je prepušten propadanju i sustavnoj razgradnji za potrebe gradnje različitih objekata.
Fotografija ostataka žumberačkog grada s početka 20.st.
Ostaci ovog dosad neistraženog grada iznimne prošlosti, danas slabo vidljivi i prekriveni šumskom vegetacijom, konačno će dobiti pažnju koju zaslužuju zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja će tijekom 2024. godine započeti Hrvatski restauratorski zavod. Radovi će biti provedeni Sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te uz podršku nadležnog Konzervatorskog odjela u Zagrebu za područje Zagrebačke županije, Općine Žumberak i Parka prirode “Žumberak – Samoborsko gorje”.
Tijekom kolovoza 2024. godine planiran je početak arheoloških istraživanja sjevernog dijela Novog grada Žumberačkog s ciljem utvrđivanja tlocrtne dispozicije, stanja te stratigrafske slike nalazišta. Nadalje, po dovršetku radova svi će novoistraženi dijelovi objekta biti snimljeni s kopna i iz zraka te dokumentirati metodom 3D laserskog skeniranja, a na temelju prikupljenih podataka biti će izrađena nacrtna dokumentacija te pripadajući tehnički opis objekta.
Sustavna arheološka istraživanja i konzervatorsko – restauratorski radovi imaju za cilj valorizaciju te stvaranje preduvjeta za izradu prijedloga prezentacije ostataka žumberačke utvrde kao kultivirane ruševine.
Izvor fotografija:
Tihi svjedoci vjere, baštine i raskoši. Crkva sv. Nikole biskupa u Žumberku, konzervatorsko-restauratorski radovi; Urednica: dr.sc. Ana Azinović Bebek; Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2017.