U zapadnom dijelu središnje Hrvatske se duž granice sa Slovenijom, između rijeka Kupe i Save, u smjeru sjeveroistok – jugozapad, pruža planinski masiv ispresijecan dubokim dolinama brojnih rječica i brdskih potoka. Strmi obronci obrasli su šumom, a vršne zaravni i blage padine pokrivene su bogatim cvjetnim livadama, pašnjacima, vinogradima, voćnjacima i oranicama. Unutar područja nalazimo i slikovita seoska naselja na visini čak i do 800 m nadmorske visine.
Područje Žumberka i Samoborskog gorja 28. svibnja 1999. odlukom Hrvatskog sabora proglašeno je zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Njime upravlja Javna ustanova “Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje” osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 16. rujna 1999. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) u parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Administrativno, područje Parka se rasprostire kroz dvije županije – Zagrebačku i Karlovačku, tri grada – Samobor, Jastrebarsko i Ozalj te tri općine – Žumberak, Krašić i Klinča Sela.
Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje velike bioraznolikosti kojeg karakteriziraju vrijedna ekološka obilježja te izrazite krajobrazne i kulturno-povijesne vrijednosti. Namjena takvog prostora je znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna. U pogledu biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, područje Žumberka i Samoborskog gorja predstavlja jedan od najvrjednijih prirodnih i kulturnih predjela kontinentalnog dijela Hrvatske kojeg karakterizira jedinstvena mješavina prirodnih i doprirodnih šuma i prostranih travnjaka koji se mozaično izmjenjuju sa kultiviranim krajolikom. Radi se o brdsko-planinskom području, koje obuhvaća južnu stranu Žumberačke gore i cijelo Samoborsko gorje, ukupne površine 34.235 hektara. Najviši vrh je Sveta Gera na 1178 metara nadmorske visine, ujedno i najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske.
Na području Parka nalazimo brojne rijetke i zaštićene vrste kao što su primjerice leptiri travnjaka, veliki predatori, flora gorskih travnjaka u kojoj se ističe 38 vrsta kaćuna (orhideja), glacijalni relikti, endemi podzemlja i dr. Također vrijedi obratiti pažnju na raznolikost osjetljivih i ugroženih staništa poput gorskih livada, vlažnih travnjaka, cretova, lokvi, slapišta, krških spilja, sedrotvornih izvora, itd.
Nekoliko je lokaliteta u Parku koji se razmatraju za poseban stupanj zaštite (cret uz potok Jarak, prašuma Kuta), a neki već imaju status posebno zaštićenih područja:
Proglašenje Parka prirode | 28. svibnja 1999. (Ipak, nadležna Javna ustanova počinje s radom tek 2001. godine) |
Proglašenje ekološke mreže HR2000586 | 26. rujna 2013. |
Proglašenje kulturnog krajolika Žumberak – Samoborsko gorje – Plešivičko prigorje | 20. svibnja 2019. |
Površina zaštićenog (Natura 2000) područja | 34.235 hektara (342 km2) |
Ukupna visinska razlika | od 180 do 1178 metara nadmorske visine |
Najviši vrh – Sveta Gera | na 1178 metara nadmorske visine |
Najviše naselje – Budinjak | na 768 metara nadmorske visine |
Najduži vodotok – Kupčina | u dužini od 20 kilometara |
Broj naselja | 135 |
Broj stanovnika | Na cijelom području Parka danas živi oko 3000 stanovnika. |
Broj arheoloških nalazišta (iz razdoblja prapovijesti pa sve do kasnog srednjeg vijeka) | 34 |
Broj srednjovjekovnih utvrda i burgova | 4 (Okić, Lipovec, Tuščak, Stari grad Žumberak) |
Broj zaštićenih sakralnih kulturnih dobara | 17 |
Broj mlinova na vodeni pogon | Nekad preko 180, danas tek jedan koji radi, Draganov mlin. |
Broj izvora | 847 |
Najveći izvor – Kupčina | izdašnost 102 – 1500 litara u sekundi |
Broj vodotoka | 260 (od čega preko 40 ponornica) |
Broj većih slapišta | 5 |
Visina najvišeg slapišta – slap Sopot | 40 metara |
Broj lokvi | 164 |
Broj do sada istraženih speleoloških pojava | preko 137 |
Bedara – najdublja spilja | Do sada je straženo više od 1020 metara na 113 metara dubine. |
Provala – najdulja spilja | Do sada je istraženo 1862 metara topografski snimljenih kanala. |
Broj krških ponora | 72 |
Površine pod šumom | 20.430 hektara (oko 60% površine Parka prirode) |
Travnjačke površine | 8.750 hektara (oko 25% površine Parka prirode) |
Planinarski putevi | ukupne dužine 350 kilometara |
Biciklističke staze | ukupne dužine 300 kilometara |
Broj ulaza u Park prirode | 77 ulaza od čega je 6 glavnih ulaza na lokalitetima Gabrovica, Plešivica, Čunkova Draga, Vivodina – Krmačina, Novo Selo Žumberačko i Sveta Gera |
Broj posjetitelja u 2018. / 2019. | 43.179 / 54.678 |
Planinarski domovi i društva koja njima upravljaju
|
1. Planinarski dom “Dr. Maks Plotnikov” pod Okićem (PD “Maks Plotnikov”, Samobor)
2. Planinarski dom “Ivica Sudnik” na Velikom Dolu (upravlja: Grad Samobor) 3. Planinarski dom “Željezničar” na Oštrcu (HPD “Željezničar”, Zagreb) 4. Planinarski dom “Žitnica” na Japetiću (HPD “Jastrebarsko”, Jastrebarsko) 5. Planinarski dom “Cerinski Vir” u Cerini (HPD “Sv. Patrik”, Samobor) 6. Gostinjac “Sv. Bernard” (Planinarska bratovština Sv. Bernarda, Samobor) 7. Planinarska kuća Scout (Planinarski klub “Scout, Samobor) 8. Planinarski dom “Boris Farkaš” u Sekulićima (PSD Trešnjevka, Zagreb) 9. Planinarska kuća Vodice (PD “Dubovac”, Karlovac) |
Lovačka društva koja djeluju na području Parka prirode
|
1. „Golub“, Sveta Jana
2. „Fazan“, Krašić 3. „Fazan“, Okić 4. „Jastreb“, Kostanjevac 5. „Kuna“, Kalje 6. „Kuna“, Vivodina 7. „Lisica“, Radatovići 8. „Sokol“, Petrovina 9. „Srna“, Samobor 10. „Sveti Hubert“, Desinec 11. „Vepar“, Budinjak Žumberački 12. „Žumberačka gora“, Samobor |